Piše: Slobodan Martinović
BiH
I opet BiH i opet bojkot institucija. Ovog puta Srbi i Hrvati na jednoj a Bošnjaci na drugoj strani. Naizgled sitnica, poljoprivredno zemljište o kojem odlučuje Ustavni sud. Tako je to kada imaš državu sa tri konstitutivna naroda, gde ni tradicionalne etničke zajednice, Romi i Jevreji, ne mogu imati svog kandidata za člana predsedništva BiH.
Vladavina prava ili konsocijativna demokratija? To je dilema BiH. Vladavina prava je upućena na pojedinca, dok je konsocijativna demokratija upućena na grupu. Vladavina prava podrazumeva demokratiju, dok konsocijativna demokartija ima manjka demokratije. U njoj u ime grupa pregovara par pojedinaca, što znamo kako se završilo na prostoru bivše Jugoslavije.
Centralizacija ili decentralizacija? Da bi lokalna demokratija funkckionisala lokalnim samoupravama treba vratiti imovinu.
Problem bi se mogao definisati: Neusklađena kordinacija u upravljanju javnim politikama između različitih nivoa vlasti i unutar organa državne uprave.
Indikatori:
– Kvalitet službenika u pojedinim sektorima koji su zaduženi za kordinaciju među ministarstvima.
– Potencijal ekspertize u kabinetu vlade.
– Prihvataju li ministarstva smernice kabineta vlade prilikom oblikovanja pojedinih programa u vezi s javnim politikama koje vlada zagovara u nekom tematskom području.
– Efikasnost vlade u ostvarivanju sopstvenih ciljeva.
– Kvalitet ovlašćenja koja su delegirana nižim nivoima vlasti.
– Diskrecijska ovlašćenja različitih nivoa vlasti u pružanju usluga građanima.
– Stepen uključivanja međunarodnih standarda u domaće strukture javnog upravljanja.
– Upotreba instrumenata zasnovanim na dokazima, što se odnosi na primenu alata procene učinka propisa.
Svi donosioci odluka u BiH moraju uložiti napor da multietnička, konsocijativna demokratija funkcioniše na načelu vladavine prava. Nije mi jasno, da posle svega šta se dešavalo u BiH, etničke zajednice nisu izvukle pouku već se uvek vraćaju na početak.
