Mreža za izgradnju mira, koalicija koja okuplja 201 članicu, organizaciju i školu iz cijele BiH, a koja djeluje s ciljem da gradi održivi mir izdaje saopštenje za javnost povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, 27. januara/siječnja 2020.
Dana 27. januara/siječnja 1945. godine sovjetske snage su oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor smrti – Auschwitz u Poljskoj. Tokom Drugog svjetskog rata nacističke snage vodile su državno organizovani, pravno legitimisani i javno podržani progon Jevreja, koji je završen ubistvom velikog broja nedužnih muškaraca, žena i djece u koncentracionim logorima. Sistemski progon je počeo diskriminacijom i isključivanjem njemačkih Jevreja i naposljetku doveo do ubistva velikog broja Jevreja i tzv. “neprijatelja njemačke države: “kriminalaca i asocijalnih” ljudi, članova različitih religijskih zajednica, osoba sa različitim vrstama invaliditeta, političkih “prestupnika”, Roma_kinja, LGBTI osoba…
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je na zasjedanju 1. novembra/studenog 2005. godine jednoglasno usvojila Rezoluciju 60/7, označavajući 27. januar/siječanj kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Rezolucija apeluje na sve članice UN-a da poštuju sjećanje na žrtve holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o historiji holokausta, kako bi se iskazala odlučnost u borbi protiv sprječavanja genocida i svih oblika antisemitizma, rasizma i ksenofobije u budućnosti.
Danas je u svijetu došlo do porasta antisemitizma koji više nije problem ograničen na aktivnosti radikalne manjine – postao je dio svakodnevnice i sastavni dio života, sa fizičkim napadima, sa ili bez oružja, podmetanjem požara, vandalizmom i direktnim prijetnjama protiv Jevreja.
U Bosni i Hercegovini još uvijek žive podjele nastale ratnim razaranjima, etno-nacionalna politika drži ljude u konstantnoj strepnji kojom se obezbjeđuje poslušnost i glasovi na izborima, djeca od najranije dobi se fizički razdvajaju u dvije škole pod istim krovom, skrnave se vjerski i sakralni objekti, grafiti sa fašističkim sadržajima i murali ratnih zločinaca oslikavaju zgrade i javne površine, mržnja prema “drugom i drugačijem” ne jenjava i svakodnevno je ohrabrivana od strane sistema, a mediji dobijaju na gledanosti širenjem govora mržnje, ksenofobije, netolerancije, vjerske i nacionalne mržnje i netrepeljivosti te pozivanjem na konkretna činjenja zločina iz mržnje.
Mreža za izgradnju mira poziva građane i građanke Bosne i Hercegovine da ostanu budni_e i otvorenog uma, da dignu svoj glas i istraju u borbi protiv svake vrste fašizma, antisemitizma, nacionalizma, mržnje i podjela, te da individualno, svojim primjerom inspirišu druge i pokažu da je promjena moguća. Mreža za izgradnju mira apeluje i na vladajuće strukture da opravdaju povjerenje koje su im građani_ke dali na izborima i počnu voditi politiku koja ne vodi u dalje podjele, nego zbližavanje i vrednovanje svakog i svake od nas gradeći društvo stvarne tolerancije i prijateljstva gdje će svaki pojedinac i svaka pojedinka, kao i svaka zajednica biti poštovana, prihvaćena, cijenjena i voljena sa svim svojim karakteristikama. Mreža za izgradnju mira će nastaviti sa borbom da se bosanskohercegovačko društvo posveti izgradnji održivog mira, zajedničkog života i još jačoj i odlučnijoj borbi protiv svake vrste fašizma, ksenofobije, antisemitizma, mržnje, netolerancije i diskriminacije.
Centar za istraživanje u politici Argument, organizacija članica Mreže mira
